Ljudi moji, je li to moguće! Ovo su riječi legendarnog sportskog komentatora, pokojnog Mladena Delića, koje su ostale upamćene nakon dramatične utakmice davnih 80-tih. Nakon izbora predsjedavajućeg Općinskog vijeća Cazin, mnogi građani ne mogu da vjeruju svojim očima, šta se desi na političkoj sceni općine Cazin. U čudu se pitaju,da li je to moguće? Do jučer, dvije političke partije koje su se međusobno čašćavale najtežim riječima, preko noći se dogovoriše. Ono što se ne uklapa u cijelu ovu priču je obrazloženje, zbog čega su “komunjare” kako ih od milja zovu njihovi partneri odustali od svojih principa. Mjesecima su se čvrsto držali uz SDA i kategorično odbacivali mogućnost podrške predsjedavajućeg iz A-SDA. Građani se sjećaju prijenosa sjednica Općinskog vijeća gdje se vodila žestoka polemika, i zbog čega je teško za povjerovati da je iznenada došlo do takvog obrata. Odjednom, to je ko’fol interes građana, a koji je stvarni interes, to znaju vijećnici koji su podržali predsjedavajućeg. Da se to desilo prije godinu dana, i da je predsjedavajući bio iz redova SDP moglo bi se donekle i povjerovati. (opširnije)
Rasprava o Statutu Radio-televizije FBiH započela je na 25. sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, a završila nakon nekoliko mjeseci na nastavku 28. sjednice. Konsultacije i usaglašavanje Upravnog odbora RTV FBiH trajale su predugo, iako se radi o pravnom aktu koji se donosi u skladu sa Zakonom o javnom servisu RTV FBiH. Osnivač RTV FBiH je Parlament FBiH i u skladu sa Zakonom, Statut donosi Upravni odbor a potvrđuje ga Parlament FBiH. Na taj način, ne ulazeći u pravo na nezavisnost i mješanje u uređivačku politiku ove medijske kuće, zastupnici svojim prijedlozima i sugestijama, mogu utjecati na poboljšanje teksta Statuta. Međutim, da bi se to u konačnici i desilo mora postojati volja članova Upravnog odbora da se prihvate prijedlozi koji neće biti u suprotnosti sa Zakonom. (opširnije)
Od lokalnih izbora prošlo je više od 16 mjeseci, a općina Cazin jedina je u BiH u kojoj traje maratonska konstituirajuća sjednica. Nije izabran predsjedavajući Općinskog vijeća, a kada će, to niko ne zna. Po ovom fenomenu ostaćemo zapamćeni, jer pitanje je hoće li se, i da li je moguće nešto isto ili slično ponoviti. Nikoga od zvaničnika iz Federacije BiH nije briga hoće li najviše zakonodavno tijelo jedne općine profunkcionisati i da li odluke koje treba da donosi vijeće mogu čekati. Neki veliki interes nije pokazao ni OHR, iako su upoznati sa kompletnom situacijom. Vjerovatno, ni jedni ni drugi neće da se mješaju, i taj vruć krompir ne žele prebacivati iz ruku lokalnih političara. Njima je poznato, da se taj problem ne može riješiti bez političke volje onih koji participiraju u Općinskom vijeću, a koje očito nema. Jer da je bilo volje to bi se davno riješilo. Teško je pronaći izlaz, i naći najbolje rješenje, i zato smo prepušteni sami sebi. (opširnije)
Zapostavljenost Unsko-Sanskog kantona od strane Vlade Federacije traje godinama, u kontinuitetu a što se posebno očituje kroz razvojne projekte potpomognute iz kreditnih ali i budžetskih sredstava. U 2008. godini od ukupno realiziranih projekata utrošeno je simboličnih 441.569 KM od ukupno 166.015.260 KM sredstava. U 2007. godini od 385.572.077 KM sveukupno kreditnih sredstava za razvojne projekte u Unsko Sanskom kantonu realizirano je 7.926.504 KM ili 2,1%. Na ovakav način umjesto ravnomjernog razvoja, imamo drastične razlike u pomoći razvoju pojedinih kantona. Svi dokumenti koje donosi Vlada i Parlament FBiH, su bazirani na deklerativnoj brizi i zalaganju za ravnomjeran razvoj, a s druge strane kroz donošenje budžeta i razvojnih planova, vidljiv je maćehinski odnos ne samo prema USK, već i prema drugim kantonima. Nedopustivo je da se iz budžeta za 2010. godinu od 1.747.272.490 KM ne namjeni niti 1 KM za USK, iako se zna da je naš kanton najviše bio zapostavljen sve ove godine i da nam je pomoć neophodna u mnogim sektorima. (opširnije)